Vodič · oko 12 min čitanja
Fiskalizacija 2.0 za paušaliste – vodič 2026.
Promjene za transakcijske račune i eRačune: što te čeka i kako ostati miran.
Fiskalizacija 2.0 paušalisti donosi jasnu podjelu: što se događa s transakcijskim računima za građane, što s B2B eRačunima i što s zaprimanjem računa od drugih. Ovaj vodič povezuje te teme s praksom izdavanja računa i širim kontekstom paušalnog obrta 2026.
Što je Fiskalizacija 2.0?
Fiskalizacija 2.0 proširuje digitalni nadzor nad prometom: država želi blagovremeno vidjeti transakcije i smanjiti sivi trg. Za obrtnike to znači obvezu korištenja rješenja koja su tehnički povezana s Poreznom upravom tamo gdje zakon nalaže. Paušalisti nisu izuzeti kad izdaju određene vrste računa ili kad moraju zaprimati eRačune od partnera.
Ključno je ne miješati pojam "fiskalizacija" s "eRačunom": prvi se odnosi na potvrdu prometa u realnom vremenu, drugi na strukturirani elektronički dokument u poslovnom prometu. Oba sustava zahtijevaju pouzdanu infrastrukturu — zato većina obrta danas oslanja na softver poput Kvita koji te korake pojednostavljuje.
Razlika između F1 i F2
Prva faza fiskalizacije fokusirala se uglavnom na fiskalne blagajne i klasične maloprodajne tokove. Fiskalizacija 2.0 širi se na širi krug računa, uključujući transakijske račune u krajnjoj potrošnji te sustav eRačuna između tvrtki i s javnim sektorom. Za paušaliste je važno znati koji se dio odnosi upravo na njihov način poslovanja, a ne samo na velike trgovce.
Tko mora što i kada?
Prema javno dostupnim sažecima pravila koja se često citiraju u zajednici paušalista: od 1.1.2026. paušalni obrt nije obveznik izdavanja eRačuna, ali jest obveznik zaprimanja eRačuna od drugih poslovnih subjekata; istodobno je obveznik fiskalizirati transakijske račune u krajnjoj potrošnji. Izdavanje eRačuna u B2B kontekstu za paušaliste često se veže uz datum 1.1.2027. Pravila se mogu pojašnjavati podzakonskim aktima — prati službene izvore Porezne uprave.
Ako gotovo isključivo radiš s firmama, drugačiji je vremenski okvir nego ako prodaješ krajnjim korisnicima gotovinom ili karticom. U svakom slučaju, dobar početak je dokumentirati tipičan račun i provjeriti ga s alatom koji podržava fiskalizaciju 2.0 prije nego kreneš s punim opterećenjem.
eRačuni i zaprimanje
Zaprimanje eRačuna znači da moraš imati kanal kojim primaš strukturirane račune od dobavljača ili klijenata koji ih šalju kao eRačun. Država je pripremila besplatne ili pristupačne alate za manje subjekte, ali mnogi paušalisti žele sve na jednom mjestu uz izdavanje računa — zato integracija u aplikaciji štedi vrijeme. Ako ti je potrebna i evidencija ulaza, planiraj to unaprijed; ako ne, i dalje moraš moći zaprimiti račun kada zakon zahtijeva.
Za izdavanje računa paušalni obrt i dalje mora sadržavati sve propisane elemente, a uz fiskalizaciju dolaze i tehnički identifikatori koji dokazuju da je račun prijavljen.
Informacijski posrednik
Informacijski posrednik nije marketing-pojam nego funkcionalna karika: bez njega ili ekvivalentnog rješenja teško ispunjavaš obveze u sustavu. Pri odabiru provjeri uptime, podršku, cijenu i kompatibilnost s programom koji već koristiš. Ako tek otvaraš obrt, pogledaj i vodič kako otvoriti paušalni obrt kako bi prvi koraci bili usklađeni s digitalnim obvezama.
Kako se pripremiti
Napravi popis scenarija: gotovina, kartica, žiralna uplata, inozemni klijent. Za svaki scenarij zapiši treba li fiskalni korak, treba li eRačun i kako ga šalješ. Edukuj se o čuvanju potvrda i arhivi jer inspekcije i dalje traže tragljivost. Na kraju, isprobaj Kvit ili drugi alat koji objedinjuje račune i evidenciju kako bi prijelaz na nove propise bio što glatkiji.
Ako zapne, u aplikaciji koristi AI asistenta za kontekstualna pitanja — ali za pravne interpretacije uvijek uzmi službeni izvor ili savjetnika.
Česta pitanja
- Moram li kao paušalist imati fiskalizaciju 2.0?
- Ako izdaješ transakcijske račune u krajnjoj potrošnji (B2C), od 1.1.2026. takvi računi podliježu fiskalizaciji. Za B2B eRačune obveza izdavanja za paušaliste dolazi od 1.1.2027. Zaprimanje eRačuna od drugih subjekata također je dio obveza koje treba pokriti.
- Što je informacijski posrednik?
- Informacijski posrednik je posrednik koji tehnički povezuje tvoj sustav izdavanja računa s Poreznom upravom i sustavom eRačuna. Bez pouzdane veze ne možeš ispunjavati obveze fiskalizacije i eRačuna u skladu s propisima.
- Kako poslati eRačun firmi?
- eRačun firmi šalje se kroz certificirane sustave i propisane formate. U praksi to radiš kroz program za račune koji je povezan s informacijskim posrednikom ili državnim servisima. Ručno slanje PDF-a mailom nije isto što i formalni eRačun.
- Što je razlika između fiskalnog računa i eRačuna?
- Fiskalni račun potvrđuje Poreznoj promet u trenutku izdavanja (JIR, ZKI i sl.). eRačun je strukturirana elektronička faktura u sustavu koji omogućuje automatizirani prijenos podataka između poslovnih subjekata. Jedan račun može biti i fiskaliziran i poslan kao eRačun kada to situacija zahtijeva.
- Koliko košta informacijski posrednik?
- Cijene ovise o pružatelju usluge i paketu. Neki alati uključuju posrednika u pretplati. Važno je usporediti ukupni trošak s pouzdanošću i podrškom — kašnjenje ili greške skuplje koštaju od razlike u par eura mjesečno.
Povezani vodiči
Imaš pitanje? Pitaj AI asistenta
Unutar aplikacije Kvit AI odgovara na pitanja o paušalu.
Otvori asistenta